Ruska književnost
❤️ Click here: Kako napraviti web stranicu u html
Ovaj udžbenik može nazvati infuzija HTML-a i CSS-a. Većinom su to web serveri smješteni na raznim lokacijama svijeta.
Drugu vrstu bi činili linkovi do neke druge stranice u okviru isog Web site-a npr. Kratica dolazi od naziva HyperText Markup Language.
Web stranica – ništa lakše! - Ja sam zaključio da su nužna za mene nešto poput zraka i vode! Odaberite hosting kompaniju N ajprije je potrebno da odaberete HOSTING kompaniju koja će vašu domenu smjestiti na servere.
Kako napraviti vlastitu www stranicu? To je pitanje s kojim se susretnu kad - tad svi koji se koriste internetom, a tu onda ve? Najbolje je ako imate prijatelja koji vam može pomoæi savjetom, uputiti vas na literaturu koju možete koristiti ili stranice na internetu koje imaju kratke teèajeve za izradu www stranica. Èesto kao portala dobivam mailove u kojima me ljudi traže razne savjete kako napraviti odreðene stvari na svojoj web stranici, stoga sam se odluèio temeljm tih upita izraditi kratko uputstvo za poèetnike. No, da puno ne dužim - krenimo na posao i to odmah s prvim pitanjem... Što je to Internet? Pojednostavljeno možemo reæi da je to mreža svih mreža - zbirka svih meðusobno povezanih mreža na svijetu ili da je to mreža koja povezuje nekoliko milijuna raèunala na svijetu. Korisnici se internetom služe korištenjem razlièitih usluga. Najpoznatije i najkorištenija usluga je razmjena elektronièke pošte e- mail , zatim pregled multimedijskih stranica www , èitanje vijesti usenet i jo? Davatelj usluge - ISP Internet Service Provider mora raspolagati jaèim raèunalom koje æe biti spojeno na Internet, te na to raèunalo imati instaliranu programsku podršku koja omoguæuje objavu usluga na internetu - to raèunalo nazivamo server ili na hrvatskom poslužitelj. Svaki poslužitelj ima svoju adresu kao naprimjer: ili. Da bismo mogli pristupiti internetu i pozvati željenu www stranicu na svojem raèunalu moramo imati instaliranu programsku podršku, a to je pretraživa? Njegova je namjena pozvati poslužitelj i zatražiti informacije s njega. Najèešæe korišteni pretraživaèi su Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator. Kako to izgleda pogledajte na slici: Korisnik s instaliranim pretraživaèem zahtjev korisnika www Server koji ispunjava sve zahtjeve korisnika HTML - Hypertext Markup Language HTML je jezik kojim je moguæe formatirati izgled www stranice, koristi se od 1992. Svaka www stranica koju poslužitelj šalje pretraživaèu nije èisti tekst ve? HTML predstavlja dogovor o zajednièkom jeziku izmeðu autora stranica i pretraživaèa - komunikacija i razmjena informacija je moguæa iskljuèivo ako obje strane govore isti jezik. HTML ne valja doživjeti kao neku mistiènu stvar koja je rezervirana samo za raèunalne struènjake krvavih oèiju i sa srèanom aritmijom od prevelikih kolièina kave koja ih drži budnima kroz no? Naprotiv, HTML je razmjerno jednostavan jezik koji je moguæe savladati uz vrlo malo truda. Tim više, nakon što se savlada osnovna averzija i probije poèetna barijera, izrada HTML odnosno www stranica može postati užitak. HTML jezik daje nam osnovni skup kodova koje možemo kombinirati na razne naèine poštujuæi neka osnovna pravila. Za izradu stranica potrebna je samo jo? Na Internetu povezano je vrlo mnogo razlièitih raèunala koja koriste razlièite unutarnje jezike za prikaz podataka. Takoðer, www stranice moraju moæi èitati osim raèunala i ljudi. Stoga je HTML jezik tekstualan. Kodovi HTML jezika su zapravo rijeèi èesto skraæenice engleskog jezika koje je moguæe kombinirati na razne naèine. Prednosti Html-a Prije nego što se upustimo u sam jezik i u naèin izrade www stranica, potrebno je reæi rije? Mnogim korisnicima, pogotovo onima koji dolaze s Windows platforme može se èiniti da bi bilo bolje i jednostavnije kada bi se koristili neki široko korišteni oblici dokumenata, na primjer Word dokumenti ili PDF dokumenti. No postoje dobri razlozi zašto je www usluga zasnovana na HTML dokumentima. Kao prvo, iako se to može èiniti nevjerojatnim nisu sva raèunala Windows raèunala, ve? To je izmeðu ostaloga i razlog zašto je HTML tekstualan a ne binaran - sva raèunala raspoznaju tekst i barataju s njime na jednak naèin. Osim toga, veæini tipova dokumenata je osnovno kako æe dokument izgledati ispisan na papiru. HTML ima posve drugu namjenu - nije bitan precizan ispis na papiru. Pri tome valja uzeti u obzir da razlièiti korisnici koriste razlièite pretraživaèe na razlièitim ekranskim rezolucijama. Stoga je HTML predviðen primarno za prikaz na ekranu, a ne na pisaèu. Bitan dio HTML jezika jest moguænost stvaranje hiperveza izmeðu dokumenata. Zamislimo situaciju u kojoj kroz nekoliko razlièitih dokumenata se govori o jednoj tematskoj cjelini. Svaki od dokumenata može sadržavati veze na druge dokumente. Korisnik prilikom pregleda dokumenata može jednostavnim klikom miša na vezu preæi na drugi dokument te tako dobiti dodatne informacije. Na taj naèin olakšano je snalaženje u velikim bazama informacija te pronalaženje srodnih sadržaja. Ogranièenja Html-a Neke prednosti HTML-a ujedno su i njegove najveæe mane, ovisno o kutu gledanja. Naime, dizajn HTML stranica se èesto danas prepušta grafièarima koji imaju dosta velike zahtjeve po pitanju preciznosti namještanja pojedinih grafièkih detalja na stranicama. Valja odmah napomenuti da za takve stvari HTML nije zamišljen te da to nije PostScript. HTML ima odreðena ogranièenja koja nije uputno pokušavati izbjeæi razlièitim trikovima ve? Tipièan primjer je prazno mjesto na ekranu. Da bi pogurali dio dokumenta s ekrana, mnogi autori æe jednostavno dodati nekoliko praznih redova u dokument i smatrati problem riješenim. No to nije dobro: mnogi korisnici æe pregledavati dokument u prozoru drukèije velièine jer imaju drugaèiju ekransku rezoluciju ili jednostavno bolju grafièku karticu. Temeljni format Temeljni format koji mora imati svaka stranica izgleda ovako: Naslov stranice Ovdje ide sadržaj tvoje stranice. Naglašavam ovo je temeljni format i njegovo pridržavanje je obavezno! Svaki HTML element sastoji se od para tagova i to: prvi tag koji oznaèava poèetak i drugi koji oznaèava završetak a izmeðu se nalazi sadržaj. Primjer: Svaki HTML dokument mora biti otvoren sa ovim tagom a zatvoren sa ovim tagom. Ako naprimjer želimo boldati odreðeni dio teksta to radimo na ovaj naèin: Danas je lijep dan. No kako svako pravilo ima izuzetak tako i ovo, a odnosi se na one elemente koji nemaju sadržaja kao naprimjer element img koji služi za ubacivanje slika u dokument. Taj element ne može imati sadržaj te stoga nije potrebno niti navoditi završnu oznaku - poèetna oznaka predstavlja i poèetak i kraj elementa: Poèetak rada Da bismo poèeli izgraðivati našu stranicu moramo imati odreðeni alat. Svakako temeljni alat bi bio HTML editor i neki grafièki program za obradu slika. HTML dokumente moguæe je unositi pomoæu bilo kojeg programa za unos teksta. Pri tome neki autori idu tako daleko da koriste iskljuèivo Notepad, jednostavan program za unos teksta koji dolazi s Windows operacijskim sustavom. Donekle se taj pristup unosa HTML dokumenata može smatrati mazohistièkim, no svakako je mogu? Postoje mnogi editori koji olakšavaju unos HTML dokumenata. Pri tome editore za unos dokumenata možemo podijeliti na dvije velike kategorije: editori koji se temelje na unosu teksta i editori koji se temelje na vizualnom dizajnu stranice. Vizualni editori imaju mnoge prednosti koje æe ih èiniti pogodnima za poèetnike - naime, naèin korištenja tih alata je vrlo slièan naèinu korištenja programa tipa Word i sliènih, s kojima su mnogi korisnici ve? No taj pristup ima i mnoge mane. Kao prvo, princip razdvajanja sadržaja od prezentacije dokumenta je vrlo teško postiæi. Stranice koje se generiraju vizualno redovito su znatno veæe nego što je to potrebno, a dobiveni HTML kôd je redovito vrlo nepregledan. Takoðer, pomoæu programa za vizualan unos stranice teško je unijeti skripte u dokument. Stoga smatram da svaki informatièar koji želi u potpunosti ovladati umijeæem izrade stranica mora obavezno poznavati HTML jezik i biti u stanju stranice unijeti tekstualno. Vizualni unos dobro je koristiti samo za postavljanje kostura stranice, no detaljnu doradu gotovo u pravilu je moguæe iskljuèivo obaviti tekstualno. Vizualni alat koji se dosta koristi za unos HTML stranica jest Microsoft FrontPage. No taj program je vrlo velik i složen za korištenje, a takoðer traži vrlo velike resurse raèunala. Pri tome dobiveni generirani HTML kod je dosta loše strukturiran i pun nepotrebnih oznaka. Na internetu može se naæi poprilièan broj free editora razlièite kvalitete od vrlo dobrih do toliko loših da nisu vrijedni ni minute downloada. Preporuèam da odete na stranicu , gdje æete naæi ponudu od preko stotinjak editora, pa odaberite svog favorita. Meni osobno najdraži je od Evrsofta, no morate poznavati barem osnove HTML jezika. Od editora za preporuèiti izdvojio bih slijedeæe: i Od grafièkih programa preporuèio bih Adobe Photoshop, COREL i Paint Shop Pro u njim možete uraditi sve što želite, najvažnije je da vam grafièki program ima moguænost prebacivanja slika iz jednog formata u drugi u zavisnosti za koji ste se format odluèili. Za izradu web stranica koriste se dva formata i to JPG i GIF. Takoðer osim ovih temeljnih alata bilo bi jako dobro da imate kolekciju , , , i drugih korisnih alata koji æe vašu stranicu uèiniti dinamiènijom i privlaènijom. Skripte su vrlo složene za programiranje i svaki poèetnika ima velikih problema da izaðe na kraj i sa gotovim skriptama, ali za to ima lijeka posjetite ovaj link i jednostavnom metodom copy - paste na vašim stranicam imati æete chat, forum, izraditi svoju mailing listu, slati razglenice i èestitke i jo? Sada kada imamo editor, grafièki program i ostale korisne alate možemo poèeti s izradom www stranice. Izrada stranice Doctype Uloga ovoga elementa je najaviti Internet pretraživaèu kakav dokument slijedi. Svaki dokument je moguæe opisati pomoæu definicije tipa dokumenta engl. U gornjem primjeru se najavljuje javno dostupna definicija tipa dokumenta zbog rijeèi public verzije 4. Nije nužno pretjerano razmišljati o strukturi tog prvog retka, ve? Posljednja verzija HTML-a nosi oznaku 4. No, to vam spominjem samo usput i nemojte glavu previše razbijati XML-om, jer i on æe vam biti jednostavn kad savladate HTML. Podjela dokumenta na tijelo i glavu Svi HTML dokumenti sastoje je od glave i tijela. Glava je dio dokumenta u kojemu se navode neke opæenite informacije o dokumentu, kao što je naslov dokumenta, jezik u kojemu je dokument pisan i slièno. Tijelo dokumenta je dio koji objedinjuje kompletan sadržaj dokumenta cjelokupni tekst i grafiku. Glava dokumenta navodi se unutar elementa, dok se tijelo dokumenta navodi unutar body elementa. Element ima niz atributa kojima je moguæe pobliže odrediti naèin prikaza stranice. Naslov dokumenta Svaki HTML dokument ima odreðeni naslov. Prilikom prikaza tekst naslova æe se pojaviti u naslovnoj traci prozora pretraživaèa. Naslov se navodi unutar title elementa. Èesto se na Internetu mogu primijetiti www stranice koje nemaju naslov ili kojima je naslov nesuvisao te ne opisuje sadržaj www stranice. Èesto se dešava da autori izrade predložak stranice kojeg potom koriste za izradu drugih stranica. No prilikom izrade stranica autori se koncentriraju na izgled i na sadržaj stranice te vrlo èesto zaborave promijeniti naslov iz predloška, te se èesto dogaða da stranice s pomoænim tekstom kao naslovom budu postavljene na www poslužitelj, što se može shvatiti samo kao sramota onoga koji stranice radi. Na žalost meni se to vrlo èesto dogaða, a što æemo - ljudi smo. Svaki HTML dokument obavezno mora imati razumljiv naslov koji æe opisivati sadržaj dokumenta. Da bi se tekst ispravno prikazao u pretraživaèu potrebno je izabrati odgovarajuæi font, odnosno ispravno reèeno, potrebno je izabrati kodnu stranicu. To se može uèiniti pomoæu sljedeæeg meta elementa:. Ubacivanje tog elementa u glavu trebalo bi biti obavezno za sve hrvatske dokumente. Moram priznati da sam u poèetku i sam tako radio. To se posebno obnosi na Content-Type rije? Umjesto gore navednog elementa možete koristiti i opæi standard kojeg prije nije bilo koji æe prepoznati naša slova, a on izgleda ovako: Odabir pozadine - background Svaka stranica mora imati pozadinu - background, za što možete koristiti samo boju ili neku sliku. Na internetu možete naæi veliki izbor free backgrounda kao i na mojoj stranici. Primjer koda za background: - ovo je primjer koda kada za background koristimo sliku. Moram vas upozoriti kada za pozadinu odaberete sliku pazite da nije prevelika i da se dugo ne oèitava, znate i sami nitko ne voli kada se stranica dugo otvara, takoðer vodite raèuna da boja ne bude prenapadna i iritirajuæa. Odabir boja Postoje dva osnovna naèina za prikaz boja. Prvi naèin je odabir boja prema njenom imenu. HTML standard definira nekoliko standardnih boja i njihovih imena koja stoje na raspolaganju autorima HTML stranica. Ta standardna imena su: Black, Silver, Gray, White, Maroon, Red, Purple, Fuchsia, Aqua, Green, Lime, Olive, Yellow, Navy, Blue i Teal. Drugi naèin je zadavanje boja pomoæu tri komponente RGB vrijednosti, odnosno udjela crvene, zelene i plave. Boja se zadaje u sljedeæem obliku: rrggbb gdje rr predstavlja iznos crvene komponente, gg iznos zelene komponente, dok bb predstavlja iznos plave komponente. Pri tome sve te tri vrijednosti mogu imati iznos od 0 do 255, s time da se one predstavljaju u heksadecimalnom brojevnom sustavu, te da se vrijednostima koje imaju jednu znamenku obavezno dodaje nula ispred znamenke. To znaèi da su dozvoljene vrijednosti za svaku komponentu od 00 do FF. Na primjer, boja Yellow ima sljedeæe vrijednosti: FFFF00 Dakle, FF za crvenu, FF za zelenu i 00 za plavu komponentu. Dosta je teško napamet odrediti RGB komponente boja, no editori koje sam gore naveo nude korisniku pomo? Na kraju, kad je korisnik zadovoljan s odabranom bojom alat æe sam generirati RGB vrijednosti i ubaciti je na mjesto u dokument. Odabir slova - fonta Vrlo važna stvar kod izrade www stranice je i odabir fonta s kojime æemo raditi, odmah na poèetku moram vas upozoriti nikad ne birajte neke egzotiène fontove, jer ih stariji pretraživaèi neæe moæi oèitati zato je najbolje da primjenite neke standardne kao što su Times New Roman, Arial i Verdana. Umetanje naslova Ponekad je potrebno istaknuti pojedine dijelove dokumenta kao naslove. To se može uèiniti pomoæu elemenata za logièko formatiranje h1, h2, h3, h4, h5 i h6 elementi vuku korijen engleskog naziva za naslov - heading. Ti elementi imaju uvijek poèetnu i završnu oznaku, a sadržaj unutar elementa bit æe prikazan tipièno masnijim i veæim slovima te s razmakom prije i poslije elementa. Takoðer, svaki element æe se obavezno prikazati zasebno na liniji. Pri tome moguæe je uvesti hijerarhiju naslova. Element h1 oznaèava naslov najveæe razine te se ispisuje najveæim slovima, potom h2 oznaèava prvi podnaslov te se ispisuje nešto manjim slovima, i tako redom sve do h6. Na primjer: Ruska književnost Poezija Jesenjin na pretraživaèu æe to izledati ovako: Ruska književnost Poezija Jesenjin Važno je imati na umu da vrsta slova kojom se pojedini naslovi prikazuju nije propisana standardom, ve? No na svu sreæu, proizvoðaèi glavnih pretraživaèa su se uspjeli dogovoriti barem oko osnovnog naèina prikaza te se može oèekivati neka dosljednost u prikazu. Umetanje horizontalnih linija www stranice mogu u svojem tekstu imati nekoliko odvojenih cjelina koje je dobro i vizualno odvojiti, kao što su razlièite opaske i komentari. Da bi se to omoguæilo HTML jezik raspolaže s osnovnom moguænosti dodavanja horizontalnih linija pomoæu elementa hr od engleskog horizontal rule. Element hr je uvijek prazan ne može imati sadržaj te nema završnu oznaku. Prilikom nailaska na njega pretraživa? Element hr može imati atribute za odreðivanje naèina prikazivanja linije. Osnovni atribut jest width kojim je moguæe definirati duljinu linije. Vrijednost atributa može biti broj koji predstavlja duljinu linije u toèkama ili postotak ukupne raspoložive širine. Sljedeæi primjer crta liniju èija æe duljina iznositi 70% ukupne raspoložive duljine ekrana: Na pretraživaèu to æe izgleati ovako: Valja primijetiti da je znatno bolje mjerne velièine zadavati pomoæu postotaka, a ne pomoæu vrijednosti u toèkama. Naime, razlièiti korisnici pregledavat æe stranice u pretraživaèima s prozorima raznih širina. Linije, i uopæe svi ostali grafièki objekti koji imaju apsolutne velièine neæe se moæi prilagoditi razlièitim širinama prozora, ve? S druge strane, grafièki elementi s relativno zadanim velièinama pomoæu postotaka raspoloživog prostora uvijek æe se moæi prilagoditi raznim velièinama prozora te æe u pravilu bolje izgledati. Velièine grafièkih elemenata valja navoditi relativno, ako je to moguæe, da bi se postigli bolji rezultati u sluèaju prozora razlièitih velièina. Pomoæu atributa align moguæe je odrediti da li æe se linija prikazati lijevo u sluèaju vrijednosti left , desno u sluèaju vrijednosti right ili centrirano podrazumijevana vrijednost center. Na primjer: Na pretraživaèu to æe izgledati ovako: Takoðer je moguæe odrediti debljinu linije, i to pomoæu atributa size. Vrijednost tog atributa predstavlja debljina linije u toèkama nije moguæe zadati relativnu širinu postocima : Na pretraživaèu to æe izgledati ovako: Umetanje slika Da bismo sliku fotografiju umetnuli u našu stranicu moramo je najprije pripremiti jer na internetu su podržana dva osnovna formata gif i jpg, a to možemo uèiniti s nekim od ve? Važno je za istaæi da uvijek trebamo voditi raèuno o kvaliteti slike i njezinoj velièini. Osnovni kod za umetanje slika izgleda ovako: Slike možemo koristiti i za linkanje drugih stranica, a kod izgleda ovako: Na internetu je uvriježen naèin prikazivanja slika na principu thumbnaila, što znaèi da na jednoj stranici možemo imati više manjih slièica obièno u gif formatu, a ako netko želi vidjeti puni format slike klikom na manjui slièicu otvara mu se slika u punom formatu, kod za taj prikaz slika izgleda ovako: Umetanje tablica Gotovo da nema stranice na internetu koja u svojoj strukturi nema tablicu i to prvenstveno iz razloga što je pomoæu tablica najlakše strukturirati stranicu i izbjeæi nepoželjne praznine koji bi se na drugi naèin vrlo teško izbjegle. Svaka tablica otvara se slijedeæim kodom a zatvara , redci kolone imaju kod zatvaraju se s , æelije unutar redaka imaju kod zatvaraju se s. Primjer za jednu jednostavnu tablicu s dva redka i u svakom redku dvije æelije izgleda ovako: 1 2 1 2 S ovakvim kodom tablica izgleda ovako: 1 2 1 2 Na ovome primjeru možemo zamijetiti dvije vrlo važne stvari, a to je da se mora definirati okvir - border tablice koji može biti nula i tada nemamo vidljive okvire, a može biti i puno deblji okvir do 10 i velièina tablice koja se može dati postotno kao u ovome sluèaju, ali se može dati i u pixelima. Meðusobni razmak æelija odreðuje se atributom cellspacing elementa table. Vrijednost tog atributa predstavlja željeni razmak izmeðu æelija u pixelima. Meðusobni razmak æelija odreðuje se atributom cellpadding elementa table. Vrijednost tog atributa predstavlja iznos željene unutarnje margine u pixelima. Primjer koda za tablicu s gore navedenim atributima: 1 2 1 2 S ovakvim kodom tablica izgleda ovako: 1 2 1 2 Upoèetku rad s tablicam može izgledati poprilièno komplicirano no kada se jednom nauèi izrada stranica postaje šala. Rad s tablicama spada u napredno formatiranje stranica stoga bi samo ureðivanje tablica zasluživalo prostora koliko i ovaj cijeli naputak, no to æemo uèiniti nekom drugom zgodom. Umetanje hiperveza Velika prednosti www stranica nad statiènim papirnatim dokumentima jest moguænost povezivanja dokumenata pomoæu sustava hiperveza. Hipervezu možemo shvatiti kao pokaziva? Korisnik pritiskom miša može slijediti vezu, odnosno zatražiti dokument na koji veza pokazuje. Time postupak pretraživanja Interneta dobiva posve novu dimenziju - www stranice nije više potrebno pregledavati slijedno i u unaprijed odreðenom redoslijedu, ve? Hiperveze se koriste za povezivanje stranica unutar jedne stranice npr. Takoðer, hiperveze mogu pokazivati na Internet resurse koji uopæe nisu stranice na primjer, na e-mail adrese, poslužitelje arhive datoteka i slièno. Hiperveza se postavlja preko URL adrese objekta na koji hiperveza pokazuje. Zbog toga je osnovno razumjeti kako funkcionira sustav identifikacije Internet objekata putem URL-a. Svi www resursi stranice, slike, zvukovi, programi i slièno moraju imati svoju adresu na Internetu kako bi ih se moglo identificirati i pozvati. Na primjer, www pretraživa? Za umetanje hiperveza na stranicu koristi se element a od engleske rijeèi anchor što znaèi sidro. Taj element koristi se i za postavljanje hiperveze i za oznaèavanje lokalnog mjesta u dokumentu te se stoga koristi na dva prilièno razlièita naèina. Prvo æemo vidjeti kako se element a koristi za postavljanje hiperveza na druge dokumente. Hiperveza uvijek djeluje izmeðu dva www objekta npr. Hiperveze su najèešæe jednosmjerne - one vezuju jedan dokument izvor hiperveze s drugim dokumentom ciljnim dokumentom te je za ostvarenje hiperveze bitna URL adresa ciljnog dokumenta. Atribut title nije obavezan te se može izostaviti i vrlo se rijetko koristi. On služi tome da bi se opisala uloga hiperveze kroz nekoliko kratkih rijeèi. Kada se kursor miša umiri iznad hiperveze, veæina pretraživaèa æe prikazati u malom oblaèiæu tekst naveden kao vrijednost tog atributa. Tekst hiperveze je dio dokumenta koji se prikazuje korisniku na koji je moguæe kliknuti mišem da bi se hiperveza aktivirala. Ako želite saznati nešto više o meni. U gornjem primjeru www pretraživa? Prilikom pritiska miša ta taj tekst www pretraživa? Element a može se koristiti i za odreðivanje lokalnog mjesta u dokumentu. U tom sluèaju mu je opæa struktura ovakva: Element a tada mora imati atribut name èija vrijednost daje naziv lokalnom mjesta hiperveze. Sam element može, ali i ne mora imati neki sadržaj, no završna oznaka elementa mora biti prisutna. Ako se i navede tekst izmeðu oznaka i to neæe utjecati na naèin prikaza teksta. Naziv lokalnog mjesta ne smije sadržavati praznine. Oznake lokalnih mjesta se èesto koriste za pomicanje unutar stranice. Naime, u sluèaju veæih stranice kao naprimjer ovo uputstvo , dobro je na poèetku stranice postaviti kratak sadržaj s pregledom svih informacija na stranici i s hipervezama na lokalna mjesta unutar stranice. Tada korisnik prilikom pregledavanja stranica putem hiperveze može skoèiti na željenu temu. Nakon što je gotov s èitanjem pojedine teme na kraj teme se postavlja hiperveza natrag na sadržaj. Sada æemo prikazati dva osnovna naèina na koji se umeæe e-mail adresa u stranice. Prvi naèin je kada se koristimo tekstom, a kod izgleda ovako: Drugi naèin je da umjeto teksta koristimo se slikom ili animacijom, a kod izgleda ovako: na pretraživaèu æe to igledati ovako Dakle možemo zakljuèiti osnovni kod za umetanje e-mail adrese izgleda ovako: va? Jezik HTML raspolaže širokim spektrom moguænosti kojim je moguæe postiæi dvosmjernu komunikaciju s korisnikom, a jedan od najznaèajnijih su HTML forme. Pomoæu HTML formi moguæe je u prozoru pretraživaèa prikazati obrazac kao na ovoj stranici. Korisnik može popuniti razne informacije iz formulara te ga poslati natrag poslužitelju na obradu. To otvara sasvim nove moguænosti primjene Interneta na stvari kao što su trgovina preko Interneta, pristup velikim bazama podataka i slièno. Izrada formi je dosta složen posao te obuhvaæa znatno više od pukog prikazivanja razlièitih polja u HTML stranicama - taj dio posla nije ništa složeniji od primjerice izrade tablica te se obavlja pomoæu novih elemenata. Da bi se s nešto stvarno moglo i uèiniti s podacima koje korisnik unese u formu, potrebno je izraditi program koji æe na poslužitelju prihvatiti podatke i obraditi ih te generirati odgovor, što može biti dosta složeno. Za to se koriste CGI skripte CGI - skraæenica od Common Gateway Interface , ASP, ASP. Za izradu skripti treba poznavati neki od programskih jezika koji dotièni server prepoznaje kao što je to naprimjer Perl Linux serveri ili Visual Basic Windows serveri. Na sreæu za sve one koji nepoznaju ni jedan programski jezik za izradu skripti gotovo svi hostovi nude i daju na raspolaganje svoje gotve skripte koje možete koristiti za izradu anketa na vašim stranicam, knjige gostiju i sliènih stvari. Za izradu mailing lista, foruma i sliènih stvari možete se koristim uslugom koji imaju vrlo dobre, jednostavne i besplatne alate te ih od svega srca preporuèam. Sve forme se odjeljuju od ostatka HTML stranice unutar elementa. Unutar njega navodi se tekst forme te razlièite kontrole kojima se korisniku omoguæava unos podataka. Element form ima dva osnovna atributa kojima se odreðuje kako æe se podaci na poslužitelju obraditi: action i method. Vrijednost atributa action jest URL programa kojem æe se podaci iz forme poslati te koji æe ih obraditi npr. Atribut method oznaèava naèin kako æe se podaci poslužitelju poslati, te može imati vrijednost get i post. Dovoljno je samo reæi da se najèešæe koristi metoda post koja omoguæava slanje veæih kolièina podataka poslužitelju. Forme se koriste tako da se korisniku prikaže niz polja za unos podataka. Unos podataka oznaèava se pomoæu input elementa pomoæu kojeg je moguæe na formi prikazati gotovo bilo koji tip polja za unos. Razlièiti atributi tog elementa odreðuju koje æe se polje za unos teksta prikazati te kako element valja prikazati. Svaka kontrola za unos podataka mora imati ime koje se može postaviti pomoæu atributa name. To ime æe biti proslijeðeno poslužitelju na obradu zajedno s podacima koje je korisnik unio u obrazac. Takoðer, podrazumijevana, odnosno poèetna vrijednost kontrole može se postaviti pomoæu atributa value - prikazana vrijednost æe jednostavno biti prikazana u kontroli odmah nakon pozivanja odgovarajuæe www stranice. Element input nema sadržaja niti završne oznake. Evo primjera koda za jednu formu: Traži rije? Na pretraživaèu æe to izgledati ovako: Traži rije? Ovo bi bilo temeljno što se mora znati o formama, možda izgleda složeno ali gotovo svi HTML editori imaju predloške gotovih formi koje samo prilagodite svojim potrebama i neæe biti problema. Postavljanje stranice na server Za pretpostaviti je da smo slijedeæi ovo uputstvo, koristeæi editor i maštu napravili na našem raèunalu lijepe i funkcionalne stranice što znaèi da ih treba staviti na Internet. Da bismo naše stranice stavili na Internet postoji nekoliko naèina, ja æu obraditi dva i to najèešæe korištena. Prvi i najednostavniji, ali i najsporiji naèin je pomoæu file managera. Jedan od svjetski poznatih hostova omoguæuje upravo to i mogu reæi da je za poèetnika najjednostavniji naèin, ako ste za host izabrali GeoCities samo slijedite njihova uputstva i uspjeh je zajamèen. Od domaæih hostova svakako posjetite koji takoðer omoguæuje upload pomoæu file managera. Drugi, napredniji naèin je pomoæu FTP klijenta za što ima dosta besplatnih programa. Najèešæe korišteni i hvaljeni je CuteFTP, a nalazi se na instalacijskim CD-ima HTnet-a i VIP-a, a možete ga i downloadati na. Takoðer CuteFTP omoguæuje vam da brišete i mjenjate svoje filove na serveru. Za kraj S uploadom filova na poslužitelj server završava ovo uputstvo što ne znaèi da ono neæe u buduæe biti mjenjano i nadopunjavano, a što æe najviše ovisiti o vama korisnicima ovog uputstva od kojih oèekujem da mi se javite, da me upozorite na propuste ili na stvari koje bi trebale naæi svoje mjesto u uputstvu. Zahvaljujem svima koji su pokazali interes za ovo uputstvo i želim im uspješan rad!
Kako napraviti web stranicu? Uvod u svijet Web Design-a (MLproIT 1080p)
Možete mi pomoći s otopinom? Atribut title nije obavezan te se može izostaviti i vrlo se rijetko koristi. Korisnik prilikom pregleda dokumenata može jednostavnim klikom miša na vezu preæi na drugi dokument te tako dobiti dodatne informacije. Kužim ja te kodove i sad bi htjela malo vježbati,ali ne znam kako početi. U videu ispod možete vidjeti korak-po-korak upute kako u manje od 10 minuta zakupiti profesionalan hosting i odmah usput dobijete i domenu na poklon uračunato u cijenu hostinga.
